Delta

Mar 26, 2014 od     1 komentar     Objavljeno u: Aktualno, Osobni dojmovi

Svaka velika rijeka ima svoju deltu. Veliki evropski Dunav ima deltu koja se ulijeva u Crno more. Deltu još većeg, afričkog Nila opisivao  je i tumačio još slavni Herodot, otac povijesti, u svojoj knjizi Historija. Naša Rečina ima samo ime velike rijeke, velike vode. Ali, možda zbog tog imena, ima i svoju deltu. Nije si ju sama rijeka uspjela izdupsti. Njena je delta sasvim mlada u odnosu na starost korita.

Vode Rečine, koju zovu i Fiumera, za lijepih dana su mirne, staloženo teku. Ali za velikih kiša vidi se velika snaga ove rijeke. Ne jednom nabujala je Rečina odnijela u more mlinove, mostiće za otočić Školjić i dijelove drvenog pokretnog mosta podignutog na mjestu ranijeg prijelaza skelom.

DSCN0282

Da bi umirio razljućenu rijeku Simeone Adamich, otac jednog od najznačajnijih Riječana Lodovica-Ludevita Adamića ili Adamića, poklonio je gradu kip sveca Ivana Nepomuka, zaštitnika od poplava. Za taj je izgrađena kružna, cilindrična građevina s kupolom, po prilici na onom mjestu gdje se danas nalazi slična, kopija te zgrade uz pješački most.

No, noću 10. listopada 1852. godine, velikom kišom razjarene, vode Rečine učinile su mnogu štetu u rijeci i razbile most. Nije pomogao ni Nepomuk. Ta  je poplava dala točku na i. Zbog stalnih prijetnji poplavama 1855. godine Vode Rečine, Fiumare, od mosta do mora, skrenute su u novo korito iskopano preko terena s vinogradom, koji je pripadao samostanu franjevaca na Trsatu. Staro je korito rezervirano kao luka za male lađe.

DSCN0283

I tako je Rečina dobila svoju deltu, čije mi ime pišemo velikim slovom. S istočne strane trokutastog terena Delte umjetno je korito kojim Rečina otječe u more, gdje je nekad je bila Sušačka putnička luka, a sada ogromni kontejnerski terminal. Sa zapadne strane je staro korito koje je postalo Mrtvi kanal s barkama, a čije su vode povezane s bazenom Luke Baroš, tom sušačkom teretnom lukom. Do drugog svjetskog rata Delta je služila kao operativna obala za robu koja se istovarivala ili ukrcavala na brodove. Bile su to velike kamare dasaka Deposito lagnami Braidizza, pa hrpe raznih tereta. Živo je bilo na Delti. Stizala su ovamo brojna teretna kola s konjskim zapregama za prijevoz brodskih tereta. I grupe lučkih radnika koji su nosili ili čekali da ih netko uzme za utovar ili istovar.

Delta

Kasnije je uređen vrh Delte kao park sa spomenikom Oslobođenja, a na suprotnoj je strani, na obali mora, podignuto Gradsko kupalište kao ljetno urbano okupljalište, gdje su se stanovnici grada zajedno kupali i gdje bi se za ljetnih večeri održavale plivačke i vaterpolske utakmice kluba Primorje. Vremenom je kupalište natkrilio pročišćivač gradske kanalizacije ili tvornica govana. Ali još je tamo kao čudni ostatak ostao mali, stisnuti hangar VK Jadran. Prostrana skladišta zamijenili su veliki magazini. Sadašnji sadržaji umrtvljuju ovaj izuzetno vrijedan dio grada.

Početkom ove godine u Malom salonu postavljena izložba natječajnih radova za uređenje Delte. Tako se, u velikoj zbrci manje ili više čitkih izloženih nacrta s prijedlozima, vide razni pristupi. Od monstruoznih prijedloga da se Delta izgradi neboderima postrojenim po iskošenoj geometrijskoj šabloni kako bi se sasvim odvojio grad od mora, do onog, možda najprihvatljivijeg, da se Delta otvori cijelom središtu grada, onako kakva je bila za Fratarske brajde.

nova Delta i Potro Baroš

Tko zna što će na kraju ispasti?

Rastko Schwalba

1 Komentar + Dodajte komentar

  • STOVANI, VOLJELA BIH SE USKORO PROSETATI UZVODNO DUZ RJECINE I NATRAG. TO BI BILO ZAISTA DIVNO ISKUSTVO KOJE NISAM IMALA CIJELU VJECNOST!

    LIJEPI POZDRAV,

    RANKA

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.