Izlet u Zadar

Oct 24, 2017 od     Nema komentara    Objavljeno u: Bez kategorije, Izleti i putovanja, Osobni dojmovi

         Zadar (lat. Iadera/Iader, tal. Zara) je hrvatski grad na Jadranskom moru i  središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like

Između ostalih izleta koje organizira naš  klub Belveder-Kozala bio je i izlet u Zadar. Opisujući ovaj izlet nisam mogla izostaviti niti jedan dio opisa ovog putovanja. Zato, da ne bi čitateljima bilo predugačko  štivo odlučila sam  članak podijeliti u dva dijela. Prvi dio je opis putovanja do Zadra a drugi sam boravak u Zadru.

  Jednog  vedrog i blagog jutra  krenuli smo sa Jelačića obilaznicom prema izlazećem suncu u susret, dok se Rijeka iza nas pomalo budila u novi radni dan. Spustili smo se na Jadransku magistralu kod Šmrike pa prema Crikvenici obalom plavetnog Kvarnera. Desno preko puta otok Krk sa svojim malim bijelim naseljima Dobrinj, Klimno,Šilo i Vrbnik. Uz Jadranovo i Dramalj dolazimo do mjesta gdje je u davno doba na mjestu rimske postaje AD tures i na ušću riječice Dubračine u more, kod stare Crikve u doba Frankopana nastajala i nastala današnja Crikvenica, danas najznačajnija turistička destinacija ovog kraja.

           Nastavljamo magistralom prema Novom Vinodolskom čuvaru vinorodne i žitorodne Vinodolske doline u zaleđu, gradu Frankopana pod čijim je patronatom bio desetljećima i pod čijim je okriljem nastao poznati Vinodolski zakonik 1288. god., pisan narodnim jezikom i glagoljicom, u doba kad se veći dio Evrope još zvao barbarskim. Grad koji je dao Jurija Junia Klovića, čuvenog sitnoslikara uz bok Mikelanđela i drugih umjetnika svjetskog kalibra. Danas je tu  uređena turistička destinacija sa dvije novo izgrađene marine. Nakon Novog Vinodolskog nastavljamo prema Senju kroz plavičastu izmaglicu što od rascvijetale kadulje, što od morskog plavetnila okupanog suncem.

          Dolazimo u grad Senj, grad sazdan od kamena na kamenu,  grad kojemu ni čuvena bura ništa ne može, grad kulturno povijesne baštine, od Uskoka , čuvenih vojnih kapetana, hrvatskih banova, grad tiskarstva, glagoljice, književnosti , čuvan svojom na daleko poznatom kulom Nehaj.

          Penjemo se serpentinama kroz Senjsku dragu prema Vratniku. Na samom prijevoju Vratnik n/m visine cca 700 metara ,  za leđima ostavljamo pogled na Senj,  more i otoke, dodirujemo sam početak velebnog Velebita i idemo u susret Lici, osunčanim i plodnim poljima  i sočnim livadama i pašnjacima.

          Krećemo se autocestom prema Dalmaciji. S lijeve strane prostiru se lička  kraška polja, vijugaju  rijeke i rječice, ljeska se na suncu rijeka Gacka, a s desne strane uzdiže se Velebit sa svojim baršunastim šumama i prašumama, sa svojim vrtačama, gudurama, stijenama  i velebnim kukovima.

         Uskoro prolazimo kroz tunel Sveti Rok pa iza sebe ostavljamo Liku  i desno obronke Velebita, te silazimo ponovno prema moru, Karinskom i Novigradskom, pa Masleničkim mostom, u Ravne kotare zaleđem Zadra prema našoj ciljnoj destinaciji Zadru.  

            U Zadar stižemo, u ranim suncem okupanim, jutarnjim satima. Stoljećima plovi kameni otok, odnosno poluotok i na njemu taj Zadar, Jadera  zvali su ga u  Antici, „dar mora „ majstorsko djelo sklada i urbanističke profinjenosti generacija,  koje  su ga  gradile , taj grad raskošnih bazilika , blistavih fasada i veličanstvene rotonde sv. Donata. Zaustavljamo se na Zadarskoj obali blizu poznatog Zadarskog mosta. Sastajemo se sa vodičkom i krećemo kroz zidine u srž starog grada. Prolazimo čuvenom Kalelargom (službeno Širokom ulicom)  pjevušeći poznatu Ivčićevu  Kalelargu pa se pobliže upoznajemo sa zadarskim graditeljskim biserima. Zaustavljamo se uz crkvu Svete Marije, samostan benediktinki masivni romanički zvonik , a u neposrednoj smo blizini, nažalost ne i u razgledanju Zadarske riznice, neprocjenjivog zlatnog i srebrnog umjetničkog blaga  Nina i Zadra.

             Na ovom kamenom poluotoku između gradskih vrata sačuvali su se ostaci nekadašnjeg foruma i rimski stup zvan (stup „srama“).  Preko foruma dolazimo do crkve sv. Donata simbola grada i neoromanički zvonik zadarske prvostolnice,   najoriginalniji spomenik naše rane srednjevjekovne kulture iznikao iz ogoljelih temelja rimske građevine.  Monumentalna je rotonda građena početkom IX stoljeća . U ovom veličanstvenom prostoru izuzetne akustičnosti i muzika lijepo zvuči.

   Ljepota uz ljepotu, do crkve sv Donata je trobrodna kasno romanička katedrala sv Stošije izgrađena u XII i XIII stoljeću na temeljima Starokršćanske bazilike. Ova trobrodna bazilika s raskošnom arhitekturom pročelja s četiri reda slijepih arkada i dvije sunčane rozete. Na glavnom portalu su likovi četiri apostola. U unutrašnjosti se čuva mramorni sarkofag sv. Stošije,  jedne od zaštitnice Zadra.

Zadarske crkve najljepši su spomenici trobrodnih romaničkih sakralnih objekata.Tu su i zgrada Gradske straže, Gradska loža, raskošne palače , pa Trg pet bunara, koji su za vrijeme turske vladavine bile  velike cisterne.

         Zaista , poput ogromne vječno otvorene zlatne škrinje doimlje se taj Zadar.

             I eto nas do Pozdrava Suncu-instalacija arhitekta Nikole Bašića  nalazi se u zadarskoj luci na zapadnoj obali poluotoka , neposredno uz Morske orgulje. Pozdrav Suncu sastoji se od 300 višeslojnih staklenih ploča u razini s kamenim popločenjem rive, u obliku je kruga Ø 22 m. Osim Sunca gledajući sa zapadne strane nalaze se i ostali planeti Sunčanog sustava, sve u proporcionalnim veličinama , a manje u proporcionalnim udaljenostima. U kromiranom prstenu koji okružuje ploče planeta upisana su imena zadarskih svetaca, a također i deklinacija Sunca sjeverno ili južno od ekvatora i još neki astronomski podaci što predstavljaju svojevrsni kalendar. Istovremeno sa zalaskom sunca uključuju se rasvjetni elementi te se stvara iznimno dojmljiva svjetlosna igra. Pored toga foto naponski solarni moduli apsorbiraju sunčevu svjetlosnu energiju pretvarajući je u električnu energiju  predajući je u distributivnu naponsku mrežu. Tako da je pozdrav Suncu pored turističke atrakcije i vrijedan energetski objekt.

         Opčinjeni ovom atrakcijom već nas privlače čudnovati zvukovi Morskih orgulja u neposrednoj blizini. Morske orgulje u Zadru jedinstveno su arhitektonsko ostvarenje,  originalan spoj arhitekture i glazbe. Za razliku od običnih orgulja , zvuk ovih orgulja nastaje pod utjecajem energije mora, valova plime  i oseke. Autor Morskih orgulja je ing. Nikola Bašić uz koautore ing Ivica Stamać ( zvuk ) prof Vladimir Androćec  ( hidraulika ) te orguljarski atelijer Heferer. Riva je na tom dijelu kaskadno    denivelirana u dužini od 75 m. Svaka sekvenca ima u rivu ugrađene cijevi različitih promjera koje pod utjecajem mora ispuštaju „različite zvukove „. Dok smo obilazili Morske orgulje upravo je prolazio katamaran koji je izazvao velike valove pa smo još upečatljivije čuli  i doživjeli neobične  zvuke Morskih orgulja.

       Morske orgulje otvorene su 2005. godine da bi 2006.  godine  arhitekt Nikola Bašić osvojio za ovaj projekt  Europsku  nagradu za urbani javni prostor.

       Nakon svega , prepuni dojmova vraćamo se kući,  a imamo o čemu razmišljat i imamo se puno toga sjećat.

         Nadam se da će i čitatelji uživati čitajući ovako slikovito opisan naš izlet u Zadar.

 

Marija V.    KSO Belveder-Kozala

 

Nema komentara. Budi prvi!

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.


Kalendar

rujan 2018
M T W T F S S
« Aug    
 12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930