Hartera bez harte

Članovi Matice umirovljenika posjetili su izložbu Harterom bez harte i ponovno ustvrdili vrijednost krilatice “Upoznajmo svoj grad da bi ga više voljeli”!

Hodajući kanjonom Rječine i prolazeći kroz Harteru članovi sekcije nordijskog hodanja Matice umirovljenika grada Rijeke puno puta su se pitali kako je započela proizvodnja u tvornici papira i zašto baš na tom mjestu.

 

 

 Odgovore na naša pitanja dobili smo na izložbi u Muzeju grada Rijeke koju je postavila i vodila nas kroz nju kustosica i autorica izložbe Kristina Pandža.

 

Rijeka je početkom 19. stoljeća bila čvorište prikupljanja i izvoza starih krpa koje su u vrijeme bez celuloze bile jedina sirovina za proizvodnju papira. Štrace su se prikupljale iz slavonskih i podunavskih predjela te Dunavom i Savom prevozile do Karlovca i Siska. I cestom do riječke luke. Iz Rijeke se izvoze u London, Liverpool i New York. Čuli smo da u to vrijeme na manipulaciji starim krpama u riječkoj luci radi blizu 400 ljudi. Na bazi dostupne i relativno jeftine sirovine riječki trgovac i poduzetnik Andrija Ljudevit Adamić 1821. godine kupuje mlin na Rječini što predstavlja početak proizvodnje papira.

 

Zbog sve većih narudžbi 1833. tadašnji vlasnici nabavljaju parni stroj, koji je prvi takve vrste na Balkanskom poluotoku. Riječka tvornica papira raste i razvija proizvodnju te na mnogim industrijskim izložbama ( Pariz 1863., Beč 1873. Melbourne 1888., Budimpešta 1896.). osvaja medalje za kvalitetu papira. Jedno vrijeme Hartera je jedna od najvećih tvornica papira na svijetu s proizvodnjom od preko 7 posto udjela u svjetskoj proizvodnji papira. Ipak, zastarjela tehnologija i gubitak tržišta doveli su do otpuštanja radnika i 1996. godine do zatvaranja, a 2005. godine i stečaja tvornice.

Zahvaljujući ovom postavu i ljubaznoj Kristini, koja nas je na posebno lijep i interesantan način provela postavom, budući obilasci kanjona Rječine bit će nam još draži i zanimljiviji. Još jednom se potvrdila krilatica “upoznaj svoj grad da bi ga više volio”!

 

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.

Ime (nadimak)(*)

Email (*)

Web stranica

Komentar (*)

Δ