Svatko ima pravo na život bez nasilja!

Sep 22, 2021 od urednistvo    Nema komentara    Objavljeno u: Aktualno, Socijalno-pravna zaštita

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna, a uz, nažalost, uvijek prisutnu temu nasilja sve više vežemo i ono nad osobama starije životne dobi.

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama želimo skrenuti pozornost na rjeđe spominjanu temu, a to je nasilje nad osobama starije životne dobi. Slično kao i kod ostalih vrsta obiteljskog nasilja žrtve se teško odlučuju na prijavu i ne vide rješenje za svoje probleme obzirom na ovisnost o obitelji i poodmaklu dob. Smatramo da je potrebno što više isticati ovaj problem te potaknuti žrtve da se povjere nekome izvan kruga nasilnika. To može biti bliski prijatelj, liječnik, Centar za socijalnu skrb ili u konačnici policija.

U nastavku donosimo tekst stručne suradnice Centra za socijalnu skrb Rijeka na spomenutu temu.

NASILJE NAD OSOBAMA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

Humanost društva mjeri se odnosom prema njegovim nemoćnim članovima, u koje zasigurno ubrajamo starije osobe i osobe s invaliditetom koje su često žrtve nasilničkog ponašanja.
Demografske promjene u društvu upućuju na sve veći udio osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji, pa je potrebno sve više ulagati u skrb o starijim osobama.
Nasilje nad starijim osobama događa se u svim društvenim slojevima neovisno o socioekonomskom položaju.
Jedan od vidova zaštite starijih osoba iz nadležnosti centara za socijalnu skrb je i zaštita od nasilja u obitelji. Nasilje nad starijim osobama događa se u svim društvenim slojevima neovisno o socioekonomskom položaju.
Zaštita od nasilja u obitelji propisana je Zakonom u o zaštiti  od nasilja u obitelji, Protokolom o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i Kaznenim zakonom.
Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je da je nasilje u obitelji tjelesno nasilje, tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganje osobnim prihodima ili imovine, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkom kućanstva, kao i zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
Kaznenim zakonom je propisano da će se kazniti „tko kršenjem svojih zakonskih obiteljskih obveza ostavi u teškom položaju osobu koja se ne može sama skrbiti o sebi, te također osobu koja ne uzdržava osobu koju je dužna po zakonu uzdržavati, kao i osoba koja teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje“.  
Zdravstveni radnici, djelatnici u ustanovama socijalne skrbi, stručni radnici zaposleni u vjerskim organizacijama ili organizacijama civilnog društva te sve druge stručne osobe koje u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja u obitelji dužni su prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu pojavu nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svojih poslova.
Potpuniju sliku pojava nasilničkog ponašanja u obitelji moglo bi se očekivati od podataka koje vode policijski službenici.
Prijave nasilničkog ponašanja u obitelji centru za socijalnu skrb u  najvećem broju dolaze od policije, vrlo rijetko pojavu nasilničkog ponašanja centru prijavljuje žrtva – starija i nemoćna osoba, drugi član obitelji ili zdravstveno osoblje. Radom sa starijim i nemoćnim osobama kroz druge oblike zaštite stručni djelatnici centara uočavaju postojanje tamne brojke i neprijavljivanje postojanja nasilničkog ponašanja u obitelji iz različitih razloga ( ovisnosti o počinitelju nasilničkog ponašanja, straha od stigmatiziranja čitave obitelji…).
Po primitku prijave o nasilju u obitelji centar za socijalnu skrb prvo saslušava žrtvu nasilja, utvrđuje u kojoj je mjeri ugrožen njen psihički i fizički integritet kao i njihova sigurnost, sastavlja se plan sigurnosti koji može uključivati i njihov smještaj u ustanovu socijalne skrbi ili sklonište za žrtve nasilja.
Prevencija nasilja nad starijim osobama važna je kako bi se starijim osobama mogla osigurati dostojanstvena starost, pružiti materijalnu sigurnost i unaprijediti kvalitetu života . Problem nasilja nije problem pojedinca već i društva i države i u tom smjeru treba i nadalje raditi na zakonskom okviru, uključivši preventivne mjere i mjere zaštite.
Potrebno je pokrenuti akcije i kontinuirano provođenje različitih programa i radionica sa svrhom unapređivanja komunikacijskih vještina članova obitelji, kojima bi se potaklo starije i nemoćne da više prijavljuju nasilničko ponašanje prema njima od strane osoba koje su o njima dužne skrbiti. Isto tako poticati svijest o nedopustivosti svih oblika nasilničkog ponašanja, više uključivati medije u podizanju svijesti o skrbi o starim i nemoćnim kroz primjere dobre prakse.  

Rijeka, rujan 2021.godine       

 Centar za socijalnu skrb Rijeka, Odjel za zaštitu odraslih osoba,

Ružica Ninić, dipl.soc.radnik                                                     

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.