Kako smo preživjeli zimu u Torontu 2015.

Zime u Kanadi imaju lošu reputaciju iako mogu reći da je ovo po prvi puta otkako boravim u Torontu da je zima uistinu hladna i snježna kao što se o njoj obično govori.

Obzirom da ovdje imam obitelj, Toronto posjećujem od 2000. godine, od kada smo imali prilike boraviti ovdje 6-7 puta, svaki put oko 6 mjeseci. Samo jednom smo došli ljeti. Iako nam je to onemogućilo da uživamo u Torontu u proljeće i ljeto, dalo nam je priliku da postanemo neka vrsta turističkih zimskih eksperata jer možemo uspoređivati promjene u zimama unazad zadnjih desetak godina.

Na primjer, sve prethodne zime su imale puno vise snijega. Sve prethodne zime, iako su imale i dvoznamenkaste minus temperature, nisu imale ekstremno niske temperature više nego dan ili dva. Ova je godina, u usporedbi, suha u pogledu snijega, ali su temperature konstantno puno niže: u prosjeku najniže u zadnjih 38 godina (u minusu od preko -10C) i to već više od devet tjedana uzastopce! U zadnjih 5 tjedana noćna se temperatura nije dizala iznad -18C dok je dnevna uvijek ostala oko -10 do -15. Kako ne postoji snažna barijera arktičkom vjetru sa sjevera, s faktorom vjetra noćne su temperature bile i do -30.

Pitanje je,kako se prosječni građanin Toronta nosi s temperaturama i kako duga zima utječe na zdravlje i kvalitetu svakodnevnog života. osobito kod ljudi zrelije dobi. Postoji predrasuda da su se ljudi koji su se rodili ovdje ili žive generacijama u Kanadi navikli na ovu vrstu klime. Međutim, to nije istina zbog nekoliko razloga. Prvo, 51% populacije Toronta nije rođena u Torontu nego dolazi iz neke druge zemlje koja je, sa izuzetkom Rusije, uglavnom toplija. Drugo, ako se u obzir uzmu svi potomci onih koji su se rodili izvan Toronto, do 70% populacije je rođeno s genima koji ne dolaze iz ovog područja. Kako Toronto raste brzinom od 200,000 ljudi na godinu (u ovom trenutku je populacija šireg Toronta dosegla 6 mil) i neprestano prima i asimilira nove imigrante tako i strategije učenja kako se nositi sa zimom postaju više elaborirane. Treće, sudeći po onome sto nam ljudi koji su se rodili ovdje kažu, nitko se na polarnu klimu ne može naviknuti jer ljudska vrsta u tome ne može normalno opstati.

Dvije su životne dobi najviše pogođene s faktorom hladnoće, a to su stariji ili ljudi u 3. životnoj dobi i djeca.
Ja ću podijeliti svoj primjer i iskustva o tome koje se strategije uglavnom koriste da se premoste dani u kojim se osjeća kao da se ne može ili ne smije izaći iz kuće.

1. Kretanje
Kada si umirovljenik u Torontu dostupni su ti mnogi klubovi za vježbanje po znatno smanjenim cijenama. Pohađanje klubova u kojima su teretane i bazeni u vremenu između 9:00 ujutro i 5:00 poslijepodne (kada je manja gužva) je uglavnom oko $25.00 na mjesec što omogućuje i pristup svih skupnim aktivnostima kao sto su aquafitness, aerobik itd. Bazeni su grijani, dolaze u paketu sa saunama i gužve nisu velike. Instrukcije su razumljive i kada čovjek ne priča tečan engleski jer postojeći pomažu novim članovima da nauče korake ili kretnje. Ako interes za klubove nije prisutan, stambene zgrade omogućuju vlastite bazene ili teretane spojene podzemnim hodnicima. u stvari, čitavo je središte grada povezano spletom podzemnih ulica na nekoliko nivoa (Pathway) koje se vezu na podzemnu željeznicu i dućane. Kupovanje, hranjenje, odlazak u kino ili na vježbanje ne zahtijeva izlazak na površinu.

2. Ishrana
Generalna cijena hrane je možda nšsto niza nego u Hrvatskoj. Jedan od glavnih razloga je veliko tržište koje omogućuje da se usred zime prodaju proizvodi koji su upravo obrani na Floridi (naranče) ili u Kolumbiji (ananasi) ili u Meksiku (nar i kupine). Veliko tržište i velika konkurencija obaraju cijene, kao i manji lanci dućana koji konkuriraju velikim lancima. Čini se da se jede dosta svježe hrane, voća i povrća, a manje mesa (sudeći po potrošačkim košaricama). Internacionalni dućani daju priliku da se upoznaju hrana i začini koji dolaze iz drugih kultura. Ja volim kinesku hranu ali na ovim hladnoćama jedemo dosta indijske hrane koja ima posebne začine i vrstu pikantnosti koja je inicijalno intenzivna, premda lagana na želudac. Vjerujem da je pravilo koje svugdje vrijedi da se jede umjereno i ne uzima vise nego 1-2 vrste nove hrane da bi se spriječila negativna reakcija ili potencijalna alergija. Manje je vise, ili kako ovdje kažu “less is more”.

3. Vitamini i minerali
Unazad nekoliko godina počela sam uzimati nešto vise vitamina i minerala jer mi se činilo da imam manjak energije i da ne mogu sve nadoknaditi hranom. Ovdje činim istu stvar iako mislim da njihovo uzimanja uglavnom ovisi o prihodima. Ako su prihodi manji mislim da zdrava, svježa hrana i riba koja se kupuje na tržnici može zamijeniti umjetne dodatke i vjerojatno je i bolja. Dobro ih je uzimati, ali nisu neophodni. CIjena vitamin je dostupna, osobito ako se ne kupuju u dućanima nego u velikim online magazinima koji dostavljaju robu u kuće. Razlika u cijeni može biti i do 60% i ako si čovjek uzme truda može naći veoma dobre cijene i priuštiti si stvari koje inače ne bi mogao.

4. Sunce
Jedna stvar koja je u Kanadi i Torontu nedostaje su sunčani dani. Manjak sunca utječe na produkciju melatonina koji posredno utječe na spavanje i proizvodnju kalcija. Da bi doskočili tome liječnici su u Torontu počeli sugerirati uzimanje sintetičkog D vitamina koji je preporuča svima koji su preko 40 godina. Shiatsu terapeut kojeg sam ovdje posjećivala i koji je bavi prirodnom medicinom skoro 35 godina, radio je eksperiment gdje je prestao uzimati D vitamin, ali je nastojao biti na suncu svaki dan preko proljeća, ljeta i jeseni, najmanje 5-10min. Uočio je da je razina vitamina D puno visa nego ona koju je dobio sa sintetičkim proizvodom. To je prednost koju mi imamo u Hrvatskoj i koja nam može produžiti život, poboljšati zdravlje i smanjiti slučajeve obolijevanja od raka.

5. Komunikacija i zabava: knjige, internet, ljudi
Jedan od ključnih faktora koji pomaže prezivjeti zimu je komunikacija i mentalna aktivnost u kojoj pomažu knjižnice, lokalne udruge, besplatan pristup internetu i veze koje se kroz te kanale kreiraju sa ljudima. Toronto ima jedan od najvećih lanaca knjižnica na svijetu ne računajući autobuse i razmjene knjiga. Ovdje sam pronašla mnogo modernih prijevoda na hrvatskom jeziku. Knjige se posuđuju na tri tjedna i može se uzeti do 25 knjiga.
Društveni klubovi (community centres) su na svakom koraku i tamo se mogu upisati tečajevi jezika, Tai Chi, pisanja memoara i stotine drugih, bez financijske naknade. Ta vrsta druženja pomaže promicanju volonterizma.

Internet je svugdje prisutan – od kupovine odjeće i cipela, hrane, plaćanja računa, traženja autobusnog rasporeda do glasanja i komuniciranja sa političkim tijelima. U svim školama nastavnici i učenici su spojeni elektronskom postom putem koje se ponekad dobivaju ocjene. Na mnogim punktovima u gradu i u svim knjižnicama, sveučilištima i javnim zgradama internet je besplatan. Mali kompjuteri ili “pads” koštaju ispod $100.00 i cesto se daju besplatno s otvaranjem novog računa u banci. To se svatko može priuštiti. Komunikacija se kreće brzo i postoji osjećaj da su svi povezani.

Kako je ovo multinacionalan grad sa preko 200 govorenih jezika i preko 350 nacionalnosti koje žive u relativnoj slozi (u Torontu se ne dozvoljava etnička netrpeljivost). Svatko koga upoznaš je potencijalno stranac i potencijalno prijatelj.

Vjerojatno je ta raznolikost i bogatstvo kultura ono sto svima nama sada ovdje pomaže da izguramo zimu. Raznolikost + smisao za humor + dobra volja i pozitivan stav = Toronto kojeg volim i kojem se uvijek rado vraćam.

Elizabeta Freiseis

_______________________________________________________________________________________________________________
Elizabeta Freises je umirovljeni tehnički crtač. Slobodno vrijeme provodi u Klubu umirovljenika i starijih osoba Belveder-Kozala gdje pjeva u amaterskom zboru, čita knjige i namjerava se uskoro pridružiti učenju engleskog jezika kojeg nikada nije imala priliku formalno učiti, ali je savladala osnove zahvaljujući svojim čestim odlascima u Kanadu.

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.

Ime (nadimak)(*)

Email (*)

Web stranica

Komentar (*)

Δ