Oštećenje sluha kod osoba starije životne dobi

May 8, 2023 od urednistvo    Nema komentara    Objavljeno u: Aktualno, Savjeti stručnjaka (zdravlje i rekreacija)

U Svijetu, pa tako i u Hrvatskoj povećava udio osoba starije životne dobi. Promjene koje donosi proces starenja vrlo su kompleksne te biološka i kronološka starost nisu istoznačni pojmovi. Naime, biološko starenje samo je u manjoj mjeri povezano s kronološkom dobi. Tako imamo primjere da neki osamdesetogodišnjaci imaju fizičke i mentalne kapacitete slične tridesetogodišnjacima. Važno je znati koje se fiziološke promjene u organizmu očekuju starenjem te ih razlikovati od različitih bolesti koje također pogađaju osobe starije životne dobi. Isto tako osim biološkog starenja (usporavanje i opadanje funkcionalnih sposobnosti), psihološke teorije starenjaističu promjene u psihičkom funkcioniranju i prilagođavanju ličnosti na proces starenja, kao i sociološke teorije koje se bave promatranjem starijih osoba i njihovo mijenjanje kao pojedinca u odnosu na društvo u kojem živi.

Kako bi u potpunosti razumijeli proces starenja važno je primjenjivati znanja iz svih nabrojenih znanstvenih područja. Upravo je, prema određenim srtatističkim pokazateljima, oštećenje sluha kod osoba starije životne dobi najčešća kronična bolest. Podatci govore da u Svijetu više od 25% osoba starijih od 60 godina ima oštećenje sluha koje im predstavlja teškoću i zahtjeva neki vid rehabilitacije. Osim toga, oštećenje sluha je četvrti najveći čimbenik koji doprinosi gubitku godina zdravog života uslijed poremećaja te se oštećenje sluha dovodi u vezu s narušenom kvalitetom života. Kako u Svijetu tako i u Hrvatskoj postoji velika pojavnost oštećenja sluha u starijoj životnoj dobi pa to predstavlja određeni javnozdravstveni problem.

Kako je globalni cilj brige o osobama starije životne dobi usmjeren ka aktivnom starenju, odnosno omogućavanju starijim osobama da održe dobro fizičko i mentalno zdravlje da bi mogli kvalitetno participirati u socijalnom životu i društvenim aktivnostima, potrebno je napraviti zaokret i resurse preusmjeriti od liječenja kroničnih bolesti i gerijatrijskih sindroma ka očuvanju funkcionalnog kapaciteta osoba treće životne dobi. Pa tako i iz perspektive promišljanja o oštećenju sluha kao javnozdravstvenom problemu važno je pristupiti ranom otkrivanju i identifikaciji oštećenja kako bi se što ranije započelo s rehabilitacijom, a samim time i smanjile njegove negativne posljedice. Gubitak sluha koji se dovodi u vezu sa starenjem naziva se prezbiakuzija, a karakterizira je gubitak sluha u visokim frekvencijama.

Često se prezbiakuzija prihvaća kao normalni dio procesa starenja te je kao takva ignorirana, a osobe ne dobivaju potreban tretman. Upravo zbog toga se naglašava važnost primarne prevencije oštećenja sluha kako bi se što ranije krenulo s rehabilitacijom i osobi što ranije dodijelilo slušno pomagalo te se time posljedično umanjili negativni ishodi kao što je daljnja narušenost slušanja, uznapredovale komunikacijske teškoće te socioemocionalne posljedice koje vode socijalnoj izolaciji i naposljetku propadanju kognitivnih funkcija što može dovesti do osjećaaj bespomoćnosti i depresije, a u konačniciu uzrokovati i invaliditet. Iz tog razloga ranim otkrivanjem i tretmanom smanjuju se šanse za pojavnost negativnih komunikacijskih iskustava kao i lošeg utjecaja na kvalitetu života osobe s oštećenjem sluha.

Starije osobe velik dio vremena provode gledajući televiziju, slušajući radio, a ako žive same ili s bračnim partnerom, razgovor telefonom jedan je od važnih oblika socijalizacije s udaljenim članovima obitelji ili prijateljima. Ako je njihovo slušanje narušeno, narušena je i socijalizacija te dostupnost informacija, što znatno pridonosi stvaranju socijalne izolacije osoba starije životne dobi. Nadalje, smanjenjem socijalnih kontakata, oštećenje sluha posljedično ne utječe samo na osobu koja ga ima već i na njoj bliske osobe jer to od njih zahtijeva mijenjanje uobičajnog načina komunikacije prema osobi s oštećenjem sluha na način da joj daju reducirane informacije ili ne postavljaju pitanja koja zahtijevaju opširne odgovore.

Gubitak sluha u starijoj životnoj dobi postupan je i bezbolan te ga starije osobe prihvaćaju kao neizbježan dio starenja. Nažalost kada stručnjaci i članovi obitelji također tim teškoćama ne pridaju dovoljno pažnje, prihvaćajući ih u kontekstu normalnog procesa starenja, zanemaruju se važne stvari, a kada se tome pridoda i činjenica da od pojave prvih simptoma oštećenja sluha do traženja medicinske pomoći prođe i do 10 godina posljedice zanemarivanja postaju još veće i značajnije te pogubnije za osobu oštećena sluha. Stoga je od velike važnosti ne zanemarivati sve navedeno te što ranije primjeniti dijagnostičke metode otkrivanja oštećenja sluha. Upravo dijagnostičkom metodom audiometrije dobivamo podatak o tome koji je prosječan prag čujnosti za govorne frekvencije, odnosno koji su pragovi čujnosti na frekvencijama šireg govornog područja, no ona ne daje informaciju kako se utvrđena čujnost odražava na svakodnevno funkcioniranje osobe. Stoga je u probir važno uključiti i probir na teškoću i na hendikep, dakle utvrditi kako osoba samoprocjenjuje utjecaj stečenog oštećenja sluha na svakodnevno funkcioniranje. Koliko će osobe percipirati svoje oštećenje sluha kao teškoću i hendikep ovisi o okolini.

Kako se radi o osobama starije životne dobi kod kojih je gubitak sluha postupan i bezbolan te se često prihvaća kao neizbježan dio starenja skrining sluha audiometrom itekako je važan kako bi se pravovremeno kod osoba starije životne dobi uočilo koliko im je narušeno  svakodnevno funkcioniranje i kvaliteta života te se što ranije krenulo u rehabilitaciju i dodjelu pomagala.                                                                                         

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Odjel za javno zdravstvo, Prim. Helena Glibotić Kresina,dr.med. i Nevenka Vlah,univ.mag.sanit.publ.

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.