Prevencija osteoporoze i padova u starijoj životnoj dobi

Među nesrećama, padovi su najčešći uzroci smrti starijih osoba, i to češće žena nego muškaraca.

Starenje kod svakoga donosi različite promjene, ali većina osjeti fizička ograničenja. Mišići kosti postaju slabiji i kosti se mogu stanjiti, što sve utječe na stabilnost, način kretanja i reagiranje na prepreke. Sve te promjene mogu povećati vjerojatnost za pad i ozljede koje se događaju kod pada. Padovi su jedan od vodećih problema starijih osoba. Ako se na primjer osoba nađe u situaciji da svoj krivi položaj mora naglo ispraviti, a to ne uspije može doći do pada.  Stariji ljudi češće padaju od mlađih ljudi, čak svaka treća osoba starija od 65 godina doživi pad, čije posljedice mogu biti vrlo ozbiljne.

Osim boli, straha, osjećaja nesigurnosti, dio padova može dovesti do težih fizičkih ozljeda pa i do zdravstvenih komplikacija i prijevremene smrti. Potrebno je spriječiti padove bilo uklanjanjem prepreka u kući i okolišu u kojem starija osoba živi, bilo utjecajem na zdravstvene probleme koji se mogu riješiti.

Svaka starija osoba mora postati svjesna svojih novonastalih ograničenja i mora svoj život, svoje ponašanje njima podrediti, čime se smanjuje opasnost od pojave pada i ozljeđivanja.

 

Činjenice vezane uz padove:

• oko 30% seniora ima barem jedan pad godišnje,
• padovi uzrokuju 20% smrti od svih ozljeđivanja,
• gotovo polovina svih padova događa se u kući,
• padovi uzrokuju gubitak neovisnosti,
• seniori koji su imali pad imaju tri puta veću vjerojatnost za smještanje u   instituciju za starije osobe,
• gotovo 40% hospitaliziranih starijih osoba s ozljedom, slomilo je kuk,
• stopa smrti od ozljede u porastu je.

Zašto dolazi do padova

Postoje mnogobrojni uzroci učestalijih padova u starijoj životnoj dobi:

• u starijoj dobi slabi vid i sluh, češće su pojave kroničnih bolesti, što sve povećava rizik od nastanka padova,
• vrtoglavica, nagli pad ili povećanje krvnog tlaka, pad razine šećera u krvi mogu izazvat poremećaj ravnoteže i pad,
• pažnju treba obratiti i na uzimanje pojedinih lijekova (npr. hipnotici, sedativi) i alkohola, čije povećano uzimanje također povećava rizik za pad,
• za padove su najvažnije promjene koštanog, mišićnog i živčanog sustava. Zbog tih promjena, stariji ljudi postaju slabije pokretni, imaju lošiju ravnotežu, sporiji su, nespretniji, dolazi do promjena u hodanju i koordinaciji pokreta itd.

Osteoporoza je primjer bolesti kod koje  kosti postaju porozne, jako šupljikave, a time i lomljive na najmanju traumu.

 

Rizični faktori za nastanak pada:

• uzimanje mnogo lijekova ili veće količine alkohola,
• uzimanje: tableta za smirenje, za spavanje, antidepresiva, lijekova za visoki krvni tlak i dijabetes,
• rizično ponašanje,
• tjelesna neaktivnost,
• nepravilna prehrana,
• prethodni ili višestruku padovi,
• strah od pada,
• neadekvatna obuća,
• potreba za pomoći kod kretanja,
• ne korištenje pomoći kod kretanja,
• starija dob,
• ženski spol
• kronične bolesti (moždani udar, osteoporoza, inkontinencija, fizička ograničenja, otežano kretanja, neravnoteža, promijenjen stav tijela, oslabljena muskulatura, slabost, poremećaj u čulima, loši vid)

 

Kako spriječiti padove?

Padovi se najčešće događaju u stanu, kući ili pak najbližoj okolici starije osobe. Njima pridonose skliski, oštećeni podovi; loše osvijetljen prostor; nagužvani, neučvršćeni tepisi; neprimjerena visina kreveta, stolica; žice i kablovi po podu…

Padovi i druge ozlijede se jednostavno dogode. Ohrabrujuća je činjenica da se nekim jednostavnim postupcima mnogi od njih mogu spriječiti.

 

Savjeti za prevenciju padova:

• polako ustajte sa stolice nakon jela,
• nosite udobnu, praktičnu odjeću; odjeća vam ne smije biti dugačka da vam se ne plete oko nogu,
• obuća koju nosite mora vam biti udobna, odgovarajuće veličine, širokih potpetica, gumenih potplata; izbjegavajte «natikače»,
• ukoliko nosite neki teret (npr. vrećicu s namirnicama iz dućana ili slično), dok se penjete stubama, teret nosite u jednoj ruci, a drugom se rukom pridržavajte uz rukohvat,
• nemojte hodati po skliskim, tek opranim podovima, skliskim i zaleđenim površinama,,
• ne izlazite iz stana kada su nepovoljne vremenske prilike (kiša, snijeg, vjetar, jaka hladnoća ili vrućina),
• neka vam je sve nadohvat, tako da ne trebate ljestve; ako se morate popeti, koristite stabilne skale s velikim gazištem i pridržavajte se,
• prilagodite namještaj svojim potrebama; neka vam stolac i krevet budu odgovarajuće

    visine tako da na njih lako sjednete i legnete i isto tako lako sa njih ustanete,

• uklonite iz stana nepotrebne predmete: stare, oštećene dijelove namještaja, stare i oštećene tepihe, učinite si dovoljno širok prostor za neometano kretanje,
• podovi u stanu moraju biti ravni, bez kablova ili drugih prepreka,
• osigurajte dobro osvjetljenje u prostoru gdje boravite,
• posebno moraju biti osvijetljene stube i put od sobe do kupaonice ili WC-a,
• dvorište i prostor oko kuće neka budu čisti, dobro osvijetljeni, bez rupa, sa uređenim stazicama za hodanje,
• prilagodite kupaonicu svojim potrebama; osigurajte gumene prostirke za kadu i pod, ugradite dodatne rukohvate, prema potrebi ugradite dodatak za WC sjedalicu,
• budite pažljivi dok se oblačite, kupate, odlazite na WC, dok pripremate obrok i općenito dok obavljate svakodnevne aktivnosti,
• pazite da vam se na male životinje ne pletu oko nogu,
• pazite na kretanje ako imate kućnog ljubimca (ili igračke unuka!) – provjerite pod, stepenice, hodnik…,
• redovito se kontrolirajte kod svog liječnika,
• kontrolirajte svoj krvni tlak,
• uzimajte lijekove u točno propisanoj dozi; neki lijekovi, kao što su lijekovi za smirenje i spavanje, ako se uzimaju u nepropisanim količinama mogu vam izazvati vrtoglavicu i pad,
• podučite se o djelovanju lijekova koje uzimate, naučite njihove popratne pojave jer neki od njih djeluju na vašu ravnotežu ili vas omamljuju, usporavaju…,
• redovito kontrolirajte svoj vid i nosite propisane naočale
• nemojte si zadavati poslove koje je teško odraditi: zamolite pomoć susjeda, člana obitelji ili nekog drugoga,
• upalite svjetla kad se krećete po kući,
• skinite naočale za čitanje kad ne čitate,
• pridržavajte se savjeta o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i odmoru,
• ne konzumirajte alkohol,
• ako vam zdravlje dozvoljava, uz stručnu se pomoć i savjet redovito bavite nekim oblikom tjelesne aktivnosti
• koristite pomagala za kretanje i u kući ako je potrebno,
• ne žurite na telefon, zvat će ponovo,
• imate pravo na sigurnost! Ako primijetite bilo što što može ugroziti vas ili bilo koga drugoga, prijavite to odgovornima. Pukotina se može sanirati, svijetlo na semaforu može trajati i dulje, mogu se postaviti držači… Prijava može pomoći vama i cijeloj zajednici!

 

Savjeti za sigurne stepenice u kući

Padovi se najčešće događaju u kući – u kuhinji, na stepenicama i u kupaoni.

Starije osobe u većem su riziku za pad po stepenicama, nego mlađi ljudi. Kod osoba starijih od 65 godina, čak 70% padova po stepenicama završava smrtno.

Savjeti:

Stavite svjetlo i prekidač na stube kako bi bile dobro osvijetljene.

Provjerite da na stepenicama nema neravnina, razbijenih dijelova, neravnih tepiha i sličnoga.

Ujednačite visinu tepihom kako bi smanjili opasnost od spoticanja i pada.

Označite kontrastnom bojom rub drvenih ili betonskih stepenica (ili prvu i zadnju stepenicu), ili postavite specijalnu traku koja će povećati vidljivost svake stepenice.

Tepisi na stepenicama mogu uzrokovati skliznuće. Razmislite da uklonite tepih, da ga dobro pričvrstite ljepljivom trakom ili da na stepenice zalijepite gumenu traku koja sprečava klizanje.

Provjerite sigurnost ograde i mogućnost da ju potpuno obuhvatite rukom.

 

Kako sačuvati zdrave kosti?

Za zdravlje koštanog sustava još od mladosti treba voditi računa o pravilnoj prehrani i adekvatnoj tjelesnoj aktivnosti. Važne mjere za zdravlje koštanog sustava jesu:

pravilna prehrana,

• redovna tjelesna aktivnost, jer se tako jačaju mišići i kosti,
• ne pušiti niti konzumirati alkohol,
• smanjiti unos kave (do dvije šalice),
• održavati normalnu tjelesnu težinu.

Hrana za zdrave kosti

Za zdrave kosti potrebna je uravnotežena, raznovrsna prehrana, prilagođena kalorijskim potrebama, razvoju, rastu i trošenju organizma. Ona je nužna tijekom svih životnih razdoblja.

Kako bi se osigurala ravnoteža kalcija u kostima i u ostalim tkivima, nužno je ne samo unositi dovoljnu količinu tog minerala hranom, nego osigurati njegovu pravilnu apsorpciju u tankom crijevu, za što je potreban vitamin D. Tjelesna aktivnost- najbolja prevencija osteoporoze

Tjelesno vježbanje sastavni je dio života, počevši od najranijeg djetinjstva sve do kraja života.

Vježbanje i fizička aktivnost štite kosti i usporavaju procese nastanka osteoporoze i artroze. Tjelesnom aktivnošću mišići postaju snažniji, zglobovi jači i fleksibilniji. Redovnom se tjelovježbom sprečavaju padovi i ozljede, tijelo postaje sigurnije, osoba samostalnija. Tjelesna aktivnost može, također, smanjiti strah od pada, poboljšati zdravlje kardiovaskularnoga  sustava, kvalitetu sna i spriječiti depresivno raspoloženje.

 

Koristi tjelesne aktivnosti:

Dokazano je da redovita tjelesna aktivnost može doprinijeti mnogim pozitivnim promjenama i boljoj funkcionalnoj sposobnosti u starijih kao i mlađih osoba sa svrhom očuvanja njihove fizičke pokretljivosti, psihičke stabilnosti, u srednjoj, ali i dubokoj starosti.

Redovita tjelesna aktivnost:

• Pospješuje cirkulaciju krvi i potrošnju glukoze u mišićima,
• Osnažuje srčano-žilni sustav.
• Smanjuje razinu masnoća u krvi.
• Ima umjereni antihipertenzivni učinak.
• Poboljšava regulaciju dijabetesa tipa 2.
• Jača obrambene snage organizma i time sprečava razvoj bolesti
• Mišići postaju snažniji, zglobovi jači i fleksibilniji
• Sprečavaju se padovi i ozljede, tijelo postaje sigurnije, osoba samostalnija
• Sprečava nastanak osteoporoze, poboljšava zdravstveno stanje kod osteoartritisa.
• Dovodi do poboljšanja apetita.
• Olakšava probavu.
• Osigurava bolji san.
• Povećava lučenje ednorfina-”hormona sreće”

 

Stoga ne čudi da osobe koje veći dio života vježbaju i u odmakloj dobi izgledaju i osjećaju se mlađima od onih koje su bile sklonije neaktivnom životu.

Program ,,Vježbanjem i pravilnom prehranom u borbi protiv bolesti koštanog deficita” provodi se u mjesnim odborima Grada Rijeke od 2006. godine. Vježbe se provode tri puta tjedno uz stručno vodstvo fizioterapeuta. Korisnicama programa se redovito mjere antropometrijski parametri te jakost stiska šake, pomoću dinamometra. Program vježbanja je osmišljen po knjizi ,,Action plan for osteoporosis” . U vježbanje je uključeno ko 220 žena koje su starosne dobi od 50 godina i starije. Uglavnom se radi o osobama s osteoporozom i osteopenijom te onim osobama koje vježbaju preventivno. Nalaze koštane denzitometrije izražene kroz vrijednosti mineralne gustoće kosti (BMD), korisnice programa donose same, svakih 6 mjeseci. U istraživanju koje su proveli djelatnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji provode navedeni program vježbanja osmišljen za žene s osteoporozom, cilj je bio usporediti snagu stiska šake u žena između dva mjerenja – na početku programa vježbanja i nakon šest mjeseci aktivnog programa vježbanja. Uz navedena dinamometrijska mjerenja u žena s dijagnosticiranom osteoporozom/osteopenijom mjerene su i vrijednosti antropometrijskih također u navedena dva vremenska intervala.

 Utvrđeno je da je jakost stiska šake desne ruke značajno veća kod žena, nakon šest mjeseci vježbanja, nego prije vježbanja (P=0,002). Opseg kukova nakon šest mjeseci vježbanja (R=0,37, P=0,001) i tjelesna visina na početku vježbanja (R=0,34, P=0,005) bili su u izravnoj korelaciji sa snagom šake desne ruke, dok je opseg struka , mjeren na početku vježbanja vježbe bio obrnuto proporcionalan sa snagom stiska šake desne ruke (R=-0,25, P=0,04).

Ovi rezultati potvrđuju kako redovita tjelovježba smanjuje rizik od osteoporoze i odgađa fiziološko smanjenje vrijednosti mineralne gustoće kosti (BMD), koje se događa starenjem. Vremenski period od šest mjeseci vježbanja značajno povećava jakost stiska desne ruke, što sugerira dobru prilagodbu mišića vježbanju, a to je važan preduvjet za održavanje postojeće koštane mase u žena.

                                   

prim. Helena Glibotić Kresina, dr.med.

spec.javnog zdravstva

Odjel socijalne medicine

Nastvani zavod za javno zdravstvo PGŽ

 

izv.pof.dr.sc.Olga Cvijanvić Peloza, dr.med.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Zavod za anatomiju

 

 

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.

Ime (nadimak)(*)

Email (*)

Web stranica

Komentar (*)

Δ