Svjetski dan hipertenzije

17. svibnja  2021. godine obilježava se Svjetski dan hipertenzije, a djelatnici NZZJZ PGŽ održat će mjerenje tlaka i savjetovanje na Bazenima Kantrida u terminu za umirovljenike od 12:30 sati.

 

Kronične nezarazne bolesti

Kronične nezarazne bolesti (KNB), u većini zemalja svijeta pa tako i u Hrvatskoj, predstavljaju veliki javno-zdravstveni izazov. Naime, porast udjela osoba treće životne dobi u cjelokupnoj svjetskoj populaciji, te suvremeni sjedilački životni stil sa sve manje fizičke aktivnosti doprinijeli su posljednjih desetljeća značajnom porastu KNB.

U toj velikoj skupini bolesti posebno se ističe pet vodećih KNB (od kojih umire više od 80% stanovništva Hrvatske) a to su:

• kardiovaskularne bolesti,
• maligne bolesti,
• dijabetes,        
• mentalni poremećaji, te
• kronične respiratorne bolesti.

Obilježava ih dugotrajan tijek (često su doživotne), utječu na kvalitetu života, često dovode do invalidnosti i prijevremene smrti.

Sve vodeće kronične nezarazne bolesti kao zajednički nazivnik imaju četiri najvažnija čimbenika rizika:

• nepravilnu prehranu,
• tjelesnu neaktivnost,
• pušenje i
• štetnu konzumaciju alkohola.

 

Kardiovaskularne bolesti

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Od posljedica kardiovaskularnih bolesti godišnje umire 17,7 milijuna osoba, odnosno prema procjenama 31% od svih smrti u svijetu uzrokovano je ovim bolestima. Više od tri milijuna umrlih bilo je u dobi nižoj od 60 godina. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok pomora i drugi uzrok pobola u Hrvatskoj i Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ).

Kardiovaskularne bolesti ubijaju ljude preuranjeno, dok su u naponu snage. S druge strane, to su smrti koje su u velikoj mjeri mogle biti spriječene. Povišeni krvni tlak (arterijska hipertnezija) smatra se važnim rizičnim čimbenikom za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

 

Visoki krvni tlak (hipertenzija)

Krvni tlak je pritisak krvi na stjenke krvnih žila. Normalan krvni tlak iznosi 120/80 mmHg, dok se vrijednosti iznad 140/90 mmHg smatraju povišenim vrijednostima ili hipertenzijom.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50%, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija. Povišen arterijski tlak je glavni nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost., svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg. Preko 10 milijuna ljudi godišnje umre zbog bolesti vezanih uz povišen krvi tlak (srčani infarkt, moždani udar, zatajenje bubrega). Uporaba duhana i pasivna izloženost duhanskom dimu doprinosi smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti oko 12%. Pušenje je bitan čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze, odnosno koronarne bolesti. Duhan je, nakon visokog krvnog tlaka, drugi vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti. Prestanak pušenja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg oštećenja krvnih žila, a rizik od bolesti srca smanjuje se za čak 50%. 

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija je tiha podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju  i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini. Četiri od deset  odraslih osoba  iznad 25 godina u svijetu ima povišeni krvni tlak. Nažalost, gotovo  50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt.  Jedan od razloga tako lošoj kontroli hipertenzije je što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak.  Naime, mjerenje tlaka je osnova kako u postavljanju dijagnoze tako i u praćenju učinka terapije. 

Povišeni krvni tlak tijekom dužeg vremenskog razdoblja uzrokuje oštećenja krvnih žila mnogih organa posebice srca, mozga i bubrega. Razina arterijskog tlaka usko je povezana s učestalošću niza kardiovaskularnih bolesti, posebno moždanog udara, zatajivanja i infarkta srca te zatajenja bubrega. Istraživanja potvrđuju da psihosocijalni čimbenici značajno doprinose nastanku i razvoju arterijske hipertenzije. Izlaganje kroničnom stresu u obitelji i na radnom mjestu, odnosno neučinkovite strategije suočavanja sa stresom važan su čimbenik u razvoju povišenog krvnog tlaka. Način života kojeg karakterizira povećan unos kuhinjske soli, masti i ugljikohitrata te preobilna ishrana koja, uz tjelesnu neaktivnost, dovodi do pretilosti, pušenje te pretjerano konzumiranje kofeina i alkohola također pridonosi nastanku arterijske hipertenzije.

Aerobno vježbanje ili svakodnevna aerobna tjelesna aktivnost u trajanju od najmanje 30 minuta smanjuje krvni tlak kako u hipertenzivnih, tako i u normotenzivnih osoba i treba biti uključeno u preporučeni način života normotenzivnih osoba, posebno mladih, kao važan vid primarne prevencije nastanka hipertenzije, a kod hipertenzivnih bolesnika kao vid sekundarne prevencije i liječenja arterijske hipertenzije. Osim zdravim načinom života arterijski krvni tlak snižava se i lijekovima. Često nije dovoljan jedan lijek, već je potrebno kombinirati dvije ili više vrsta lijekova koji na različite načine snižavaju povišeni arterijski tlak. Primjerenim načinom života i antihipertenzivnim lijekovima može se uspješno kontrolirati povišeni krvni tlak. Nažalost, procjenjuje se da samo nešto više od polovice pacijenata pokazuje zadovoljavajuću suradljivost u liječenju arterijske hipertenzije. Zasigurno se jedan od razloga nezadovoljavajuće suradljivosti pacijenata krije u činjenici da nekomplicirana arterijska hipertenzija obično nije karakterizirana bolnim sindromima, općom slabošću i nelagodom koji bi djelovali kao potkrepljenje za redovito uzimanje lijekova. Također, arterijsku hipertenziju valja liječiti doživotno, često i s nekoliko antihipertenzivnih lijekova što utječe na smanjenu suradljivost pacijenata.

 

Preporuke za zdravo srce

Ukoliko imate dijagnosticiran povišeni krvni tlak, redovitim mjerenjem tlaka, kontrolom kod svog liječnika, redovitim uzimanjem lijekova, zdravim načinom života, možete svoj tlak održavati u granicama normale i tako spriječiti nastanak komplikacija.

Savjeti za osobe sa povišenim krvnim tlakom:

 

• redovito mjerite krvni tlak i bilježite ga u osobni obrazac evidencije, podatke o njegovoj visini predočite liječniku pri redovitoj kontroli,
• redovito odlazite na kontrolu kod svog liječnika,
• redovito uzimajte propisanu terapiju,
• održavajte poželjnu tjelesnu težinu (povećana tjelesna težina dodatni je rizik za visoki krvni tlak),
• mjerite redovito svoju tjelesnu težinu i to jednom ili dva puta mjesečno,
• bavite se redovito nekim oblikom tjelesne aktivnosti, osim ako vam je to liječnik zabranio (umjerena tjelovježba smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti; kod hipertenzije je osobito pogodno hodanje, plivanje, trčanje, vožnja bicikla, hodanje stubama),
• prije početka vježbanja obvezno se posavjetujte s liječnikom,
• preferirajte mediteransku kuhinju,
• jedite puno voća, povrća, cjelovitih žitarica, hrane sa što manje masnoća (obrano mlijeko, svježi sir, krto meso…), ribe,
• u pripremanju hrane koristite malo masnoća, od masnoća preporučuje se biljno ulje (maslinovo, bučino ulje),
• iz jelovnika izbacite jela s većim sadržajem životinjskih masti i kolesterola (suhomesnati proizvodi, iznutrice, jaja, punomasno mlijeko, masni sirevi…),
• izbacite ili barem smanjite unos kuhinjske soli i namirnica bogatih natrijem (mineralna voda, sušeno meso, konzervirana jela, majoneze, preljevi za salatu, krekeri, čips, slana peciva, prženi krumpir, slani kikiriki…),
• prestanite pušiti (prestanak pušenja duhana važna je mjera u održavanju zdravlja krvnih žila i kontroli hipertenzije),
• kontrolirajte stres; svladajte neku od tehnika opuštanja, družite se s prijateljima, šećite po prirodi, planinarite, slušajte glazbu, uključite se u programe relaksacije, vodite sadržajniji vjerski i duhovni život…

 

 

Prof.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr.med.

Prim. Helena Glibotić Kresina, dr.med.

 

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.

Ime (nadimak)(*)

Email (*)

Web stranica

Komentar (*)

Δ