Efekti stereotipa o starenju na ponašanje starijih osoba

Ageizam (eng. age = dob; eng. ageizam = dobizam) se opisuje kao negativni stavovi prema starijim odraslim osobama i nedostatak znanja o starenju, što za sobom povlači izrazito pesimističnu sliku starijih odraslih osoba i procesa starenja.

Negativni stereotipi starenja imaju moć utjecati na reakcije prema starijim ljudima, stvarajući pretpostavke o ograničenim ili lošim sposobnostima, prosudbama i ponašanju. Stariji se percipiraju kao nesposobni i nesamostalni kao djeca. Jedan od najštetnijih aspekata ovih stereotipa jest da ih pojedinci koji su ciljevi stereotipa počinju smatraju točnim opisom sebe. Stvaranje negativnih dobnih stereotipa može negativno utjecati na fizičko i psihičko funkcioniranje. Primjerice, strah od biti doživljen kao bolestan zapravo može obeshrabriti ljude u traženju medicinske pomoći. Također, bilo je manje vjerojatno da će starije odrasle osobe, koje su bile izložene negativnim stereotipima, prihvatiti liječenje koje bi moglo produžiti njihov život.

Iako se pokazalo da negativni stereotipi mogu negativno utjecati na fizičke i psihičke izvedbe starijih odraslih osoba, kao i na ponašanja povezana sa zdravljem, učinci pozitivnih stereotipa starenja djeluju složenije te su podcijenjeni.

Usporedba sa starijim ljudima koji su aktivni i zdravi, naglašava da je u kasnijem životnom razdoblju moguće motivirati pojedince da sami postanu aktivniji i suprotstave se negativnim stereotipima o starenju. Također, isticanje pozitivnih stereotipa i slika starenja može oslabiti utjecaje negativnih stereotipa na ponašanje starijih odraslih osoba. Međutim, odvajanje od negativnih stereotipa može biti štetno, jer na taj način mogu odbaciti ključan dio samoga sebe i može odspojiti pojedince od važnih zadataka koji bi se trebali odigrati u kasnijem životu. Stariji pojedinci s pozitivnijim percepcijama o starenju su živjeli 7.5 godina duže, od onih s manje pozitivnim percepcijama o starenju. Stereotipi o starim ljudima i starenju su široko rasprostranjeni u zapadnim društvima, no, budući da mogu imati negativne posljedice, bitno je zadržati pozitivnu sliku o starenju i prihvatiti starenje kao samo još jedan dio razvoja.

Popis literature

Coudin, G. i Alexopoulos, T. (2010). ‘Help me! I’m old!’ How negative aging stereotypes create dependency among older adults. Aging & Mental Health, 14(5), 516–523.

Dionigi, R., A. (2015). Stereotypes of Aging: Their Effects on the Health of Older Adults. Journal of Geriatrics, 2015(1), 1–9.

Levy, B. R. (2003). Mind Matters: Cognitive and Physical Effects of Aging Self-Stereotypes. The Journals of Gerontology Series B: Psychological Sciences and Social Sciences, 58(4), 203–211.

Gaš Emma i Radetić Vanja
Odsjek za Psihologiju
Filozofski fakultet u Rijeci

1 Komentar + Dodajte komentar

  • Zanimljiv članak. Pripadam pozitivnom stereotipu.
    Dobrog sam zdravlja. Vjerujem da bolesni stariji ljudi
    teško mogu biti pozitivni jer ih bolest jako ograničava
    naročito Parkinsonova bolest i Alzhajmerova bolest.

Leave a comment to Biserka, Biba

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.

Skip to content