Koža i sunce

Mjesec svibanj je mjesec podizanja svijesti o raku kože. Donosimo tekst kako smanjiti opasnosti koje nam donosi pretjerano izlaganje suncu.

 Kroz aktivnosti projekta “Brigama se nemoj dati, u Matici dane krati”, a u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ, provodimo razne preventivne preglede i zdravstvene edukacije. Mjesec svibanj proglašen je mjesecom borbe protiv melanoma stoga vam u nastavku donosimo smjernice kako iskoristiti sve blagodati koje nam nosi sunce te istovremeno smanjiti opasnosti izlaganja istom.

Iako je sunce izvor života, njegovo je djelovanje na kožu ipak prilično štetno, premda užitak sjedenja ili ležanja na suncu nakon duge i tmurne zime ima nedvojbeno blagotvoran učinak s psihičkog aspekta.

Koža je najveći organ našeg tijela. Predstavlja naš oklop koji štiti ostale organe, ona je čvrsta granica od vanjskog svijeta od kojeg nas razdvaja, ali nas i povezuje s njim. Koža nas štiti od sunca i vjetra, od zagrijavanja, pothlađivanja i isušivanja. Ona nas boli kad se ozlijedimo ili opečemo, ali nam pruža utjehu i užitak pri toplom majčinom ili ljubavnom zagrljaju.

Koža se tijekom života mijenja. Od čvrste, napete i glatke s vremenom postaje tanja, naboranija i mlohava zbog gubitka elasticiteta, vlage i potkožnog masnog tkiva. Za dio tih promjena odgovorno je samo vrijeme te genetski uvjetovani procesi starenja, ali za mnogo toga je odgovorna sunčeva svjetlost, najvažniji vanjski čimbenik koji negativno utječe na kožu.

Iako je sunce izvor života jer fotosintezom stvara hranjive tvari u biljkama, a ultraljubičasto zračenje je korisno i čovjeku jer ima važnu ulogu u stvaranju vitamina D, nužnog za ravnotežu kalcija u organizmu, njegovo je djelovanje na kožu ipak prilično štetno. Ipak, užitak sjedenja ili ležanja na suncu nakon duge i tmurne zime ima nedvojbeno blagotvoran učinak s psihičkog aspekta.

Ultraljubičasto zračenje se s obzirom na valnu duljinu, odnosno energiju, dijeli na UVA, UVB i UVC.

UVC uglavnom apsorbira ozon i ne dopire do površine Zemlje, osim kod izraženije ozonske rupe.

UVB  ne prodire u dublje slojeve kože, ali izaziva akutno oštećenje kože (eritem, odnosno crvenilo) u obliku opeklina, što dovodi do degeneracije kože i njezina starenja, a može izazvati kožne tumore zbog oštećenja DNA u staničnoj jezgri, čime se remeti obnova stanica kože.

UVA stvara spontanu i neposrednu pigmentaciju kože povećanom proizvodnjom melanina. Prodire u dublje slojeve kože, uzrokuje oštećenja i mogući razvoj raka kože u kasnijoj fazi života.

Pigment melanin daje koži, kosi i očima boju te štiti kožu od štetnog utjecaja sunčevog zračenja. Proizvode ga melanociti, specijalizirane stanice smještene u bazalnim slojevima epidermisa (površinskog sloja kože) ravnomjerno raspoređene po čitavoj koži. U tamnije pigmentiranih ljudi melanina je više. A njegova se produkcija povećava za vrijeme jačeg izlaganja Suncu, te nam daje preplanuli ten.

Na nekim mjestima stvaraju se veće nakupine melanocita koje na koži vidimo kao lentigines ( sunčane pjege, staračke pjege i dr. ) većinom nastale kao posljedica izlaganja suncu, odnosno prave madeže, genetski uvjetovane koji se sastoje od debljih gnijezda melanocita te ih prepoznajemo kao oštro ograničene tamne, većinom okrugle promjene u razini kože ili pak mogu biti mesnate, uzdignute iznad razine kože.

Broj madeža jako varira tako da neki ljudi imaju tek nekoliko madeža, a neki na stotine, međusobno vrlo raznolikih. Srećom, većina ovih promjena je benigna, no nažalost, postoji i melanom, maligni tumor melanocitnog porijekla koji, ukoliko se otkrije i odstrani u ranoj fazi, ima iznimno dobru prognozu. Nažalost, vrlo je nepovoljna ako se otkrije u uznapredovalom obliku. Baš uz melanom vezani su brojni strahovi i predrasude od kojih je najčešća ona da se madež ne smije dirati, ozlijediti ili odstranjivati jer će u tom slučaju „podivljati“, “dati se na zlo“ i slično. Protiv toga se moramo boriti jer je ovo shvaćanje neistinito, a i vrlo  opasno, jer odgađa ili onemogućuje odstranjivanje tumora koji onda nekontrolirano raste i na kraju ubija svog domaćina. Samo odstranjivanje tumora ili madeža ne nosi nikakav rizik osim ponekad malo većeg ili ružnijeg ožiljka!

Ovo vjerovanje potječe iz doba kad se madeži nisu pregledavali, već su ljudi na preglede odlazili tek kad bi im se pojavili veći, često i krvareći čvorovi. To su nažalost bili već uznapredovali tumori s metastazama koje su se proširile u tijelu. Promjene bi bile odstranjene, stizala bi patohistološka potvrda dijagnoze melanoma, a  pacijenti bi ubrzo nakon toga umirali od već razasutih metastaza, a ovaj loš ishod se onda pripisivao operativnom zahvatu.

Osim pigmentnih promjena, dakle promjena melanocitnog podrijetla, postoji mnogo drugih, većinom benignih promjena koje svoje podrijetlo vuku iz drugih stanica kao što su virusne bradavice (češće u djece na rukama i nogama ), genitalne bradavice (kondilomi, spolno prenosive bradavice), fibromi (viseće izrasline porijekla vezivnog tkiva, poglavito oko vrata i ispod pazuha ). Hemangiomi (cherry angiomi – žarko crvene do ljubičaste točkaste promjene porijekla krvnih žila). Najbrojnije od svih, poglavito u starijoj životnoj dobi su seboroične keratoze (proširenja  epidermisa, gornjih slojeva kože) vidljive kao hrapave, bradavičaste izrasline, čija boja varira od svijetlo žute preko smeđe do gotovo crne, pa time nerijetko izaziva bojazan da se radi o melanomu.

Od češćih tumora nemelanocitnog podrijetla valja navesti bazaliom (bazocelularni karcinom, najčešći kožni tumor koji u pravilu ne metastazira) te planocelularni karcinom.

Brojnost i raznolikost ovih promjena koje katkad i profesionalac može razlikovati samo pomoću dermatoskopa (uređaja koji poput povećala čini dostupnom oku inače nevidljive strukture i pomaže pri diferenciranju pojedinih promjena), a katkad čak ni uz njegovu pomoć, već je potrebno učiniti biopsiju govori o tome  koliko su važni redoviti samopregledi te pregledi dermatologa.

Redovite samopreglede bi trebalo obavaljati jednom mjesečno uz pomoć velikog ogledala, ručnog ogledala te eventualno pomoć ukućana. Pri tome se trebamo rukovoditi ABCDEF kriterijima koji nam pomažu analizirati pojedinu promjenu i uočiti sumnjivu:

 

A (asimmetry ) – asimetrija

B ( border-rub ) – nepravilan, nejasan , neoštar rub

C ( colour-boja ) – tamna boja, više različitih boja unutar promjene

D (diamter-promjer )- promjene veće od 6 mm

E ( evolution,elevation – razvoj, uzdignuće ) – porast ili promjena u određenom vremenu

F (funny looking-čudnog izgleda) – poznato i kao znak „ružnog pačeta“, lezija koja se bitno razlikuje od većine ostalih.

Osim gore navedenog svakako treba spomenuti i ranice koje ne zacjeljuju već često krvare kao vrlo sumnjiv znak kožnog tumora.

Ukoliko uočimo samopregledom ili slučajno sumnjivu leziju svakako se treba žurno javiti dermatologu. Preporučujemo svima koji nisu nikad obavili pregled madeža dermatoskopom da se naruče dermatologu koji će onda, nakon pregleda, ovisno o tipu kože, dobi, osobnoj i obiteljskoj anamnezi te broju i raznolikosti promjena savjetovati hoće li iduća kontrola biti za 3 mjeseca ili 3 godine.

Poznato je da višekratne sunčane opekline u ranoj mladosti povećavaju rizik od melanoma, a kako sunce potiče i nastanak drugih tumora ( bazaliom, planocelularni karcinom ) te ubrzava starenje kože i pridonosi nastanku ružnih hiperpigmentiranih mrlja svima savjetujemo da se ne izlažu suncu između 11 i 16 sati, da koriste zaštitne kape, šešire, naočale i zaštitnu odjeću te da nanose kreme za sunčamje sa SPF 50+ i više puta dnevno. Ove kreme bi trebalo nanositi na lice za sunčanih dana prilikom svake šetnje ili boravka na otvorenom, a  ne samo  na plaži.

Još više bi trebalo naglasiti važnost zaštite prilikom rada na otvorenom. Naime, poslove na otvorenom ( poljoprivreda, građevinski radovi, lučki radovi, poslovi na brodovima i sl. ) još uvijek u većoj mjeri obavljaju muškarci koji su manje skloni koristiti kozmetičke pripravke, a i ljudi nekako nisu svjesni da su izloženi štetnom djelovanju sunca prilikom rada dok se ipak boje sunca prilikom odmora, sunčanja i kupanja. A sunce jednako štetno djeluje na našu kožu i kad pijuckamo koktel u bazenu i kad utovarujemo tone tereta na brod ili slažemo u stogove netom pokošeno sijeno.

 

Na kraju, želimo da svi  uživaju u ljetu, moru i suncu, ali oprezno i s mjerom. A ako uočite kakvu sumnjivu promjenu na koži ne odgađajte odlazak dermatologu jer se svi  rano uočeni tumori mogu uspješno liječiti, a time i spasiti život.

 

dr.sc. Gordan Lakoš

 

Nema komentara. Budi prvi!

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.


Rispekt
Skip to content