Kronične nezarazne bolesti

Nov 13, 2020 od     Nema komentara    Objavljeno u: Aktualno, Savjeti stručnjaka (zdravlje i rekreacija)

Jeste li znali da se 14. studenog obilježava „Svjetski dan šećerne bolesti“? Cilj kampanje za 2020. godinu je promicanje uloge medicinskih sestara u prevenciji i praćenju šećerne bolesti.

 

Već godinu dana svijet se suočava s tzv. korona-krizom, u zdravstvenom, gospodarskom, društvenom… svakom aspektu ljudskog postojanja i djelovanja. Epidemija COVID-19 kao da je stavila u drugi plan sve ostale bolesti i stanja. Međutim, to što se pojavila korona, ne znači da su druge bolesti nestale, kako sezonske viroze, tako i kronične nezarazne bolesti. Upravo zato treba se podsjetiti kako se 14. studenog obilježava „Svjetski dan šećerne bolesti“.

Kronične nezarazne bolesti (KNB), u većini zemalja svijeta pa tako i u Hrvatskoj,  predstavljaju veliki javno-zdravstveni izazov. Naime, porast udjela osoba treće životne dobi u cjelokupnoj svjetskoj populaciji, te suvremeni sjedilački životni stil sa sve manje fizičke aktivnosti doprinijeli su posljednjih desetljeća značajnom porastu KNB. Dakle, živimo duže, ali – na žalost – ne i kvalitetnije. Iako je rašireno mišljenje da su KNB primarno vezane uz stariju životnu dob, čak četvrtina pogađa osobe mlađe od 60 godina.

U toj velikoj skupini bolesti posebno se ističe pet vodećih KNB od kojih umire više od 80% stanovništva Hrvatske, a to su kardiovaskularne bolesti, neka sijela tumora, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna bolest pluća, te mentalni poremećaji. Obilježava ih dugotrajan tijek (često su doživotne), utječu na kvalitetu života, često dovode do invalidnosti i prijevremene smrti. Također značajno opterećuju zdravstveni sustav. Sve one kao zajednički nazivnik imaju četiri zajednička najvažnija čimbenika rizika – pušenje, nepravilnu prehranu, tjelesnu neaktivnost i štetnu konzumaciju alkohola.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50%, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija. Preko 10 milijuna ljudi godišnje umre zbog bolesti vezanih uz povišen krvi tlak (srčani infarkt, moždani udar, zatajenje bubrega). Istraživanja su pokazala kako tek 46% osoba koje imaju povišeni krvni tlak znaju za svoje zdravstveno stanje. Uporaba duhana i pasivna izloženost duhanskom dimu doprinosi smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti oko 12%. Duhan je, nakon visokog krvnog tlaka, drugi vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti. Sjedilački način života, prehrana bogata mastima i mesom, i pretjerani unos alkohola koji usporavaju rad crijeva, te nasljedni čimbenici mogu značajno doprinijeti pojavi raka debelog crijeva, koji je drugi karcinom po učestalosti i kod muškaraca i kod žena u Hrvatskoj. Zabrinjavajući su podatci SZO koji govore da se udio prekomjerne tjelesne mase i debljine među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina povećao sa 4% 1975. godine na više od 18% 2016. godine, te sada čak 340 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Stoga je važno od najranije dobi usvajati zdrave životne navike, konzumirati raznovrsnu prehranu, baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću, te što manje vremena provoditi u sjedilačkom obliku ponašanja.

„Svjetski dan šećerne bolesti“ obilježava se 14. studenog prema preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Cilj kampanje za 2020. godinu je promicanje uloge medicinskih sestara u prevenciji i praćenju šećerne bolesti.

U svijetu od šećerne bolesti (dijabetesa) boluje oko 463 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina (procjenjuje se da će taj broj narasti na 700 milijuna do 2045. godine), dok svake godine umire 4,2 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je 2018. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 303 992 osobe s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih oko 500 000.

Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 (DM II) koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. S obzirom da svaka druga osoba u svijetu ne zna da je oboljela, odnosno nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprječavanju pojave komplikacija. Podizanje svijesti o čimbenicima rizika i simptomima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Dob ili genetsku predispoziciju ne može se promijeniti. Međutim, okolišni čimbenici rizika koji značajno utječu na pojavnost šećerne bolesti tip 2 su:

  • prekomjerna tjelesna težina, trbušna (visceralna) debljina, sjedilački način života, smanjena tjelesna aktivnost – Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno;
  • nezdrava prehrana (zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina) i pušenje – stoga je važno da se ispravne prehrambene navike stječu od najranije životne dobi, kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja.

Simptomi i znakovi povišene razine šećera u krvi (hiperglikemije):

  • pojačano žeđanje,
  • učestalo mokrenje,
  • pojačana glad,
  • umor,
  • zamućen vid,
  • usporeno cijeljenje rana,
  • smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Simptomi snižene razine šećera u krvi (hipoglikemije):

  • pojačano znojenje,
  • mučnina,
  • razdražljivost,
  • lupanje srca,
  • drhtanje,
  • dvoslike,
  • otežan govor,
  • gubitak svijesti.

Pravovremenim postavljanjem dijagnoze, odgovarajućim liječenjem i promjenom životnog stila moguće je spriječiti komplikacije šećerne bolesti kao što su:

  • oslabljene vida i sljepoća,
  • zatajenje bubrega,
  • smanjen osjet i trnci u šakama i stopalima,
  • pojava dijabetičnih vrijedova (ulkusa),
  • gangrena stopala i šaka,
  • ubrzana ateroskleroza,
  • moždani i srčani udar.

Za kasne komplikacije šećerne bolesti kaže se da su podmukle (razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome). Upravo zato ih je potrebno čim ranije otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Stoga je važno redovito ići na liječničke kontrole, čak i ako se osoba osjeća dobro i nema tegobe.

Šećerna bolest je učestala kronična bolest današnjice! Važno je jačati svijest građana svih dobnih skupina o problemima i posljedicama fizičke neaktivnosti, nepravilne prehrane, konzumacije alkohola i pušenja, te o mogućnostima prevencije, kontrole i liječenja kroničnih nezaraznih bolesti…

 

Nema komentara. Budi prvi!

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.

Skip to content