Kardiovaskularne bolesti i procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika

Feb 8, 2022 od     Nema komentara    Objavljeno u: Aktualno, Savjeti stručnjaka (zdravlje i rekreacija)

Besplatni pregled ” Mjerenja i izračunavanje indeksa poveznih uz rizike srčanožilnih bolesti”   održati će se u četvrtak,  10.2.2022. od 16-19 sati u prostorijama Marice umirovljenika.

Molimo sve zainteresirane da se za termin najave na broj telefona 212-109.

 

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrtnosti u svim razvijenim zemljama svijeta.One predstavljaju sve veći javnozdravstveni problem i gospodarsko opterećenje te na taj način možemo  govoriti i o globalnoj epidemiji KVB-a. U Republici Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, vodeći uzrok smtrnosti unazad desetak godina su upravo kardiovaskularne bolesti. Iako je po svom zemljopisnom položaju mediteranska zemlja, zbog visoke stope kardiovaskularne (KV) smrtnosti, Hrvatska se svrstava među zemlje srednje i istočne Europe koje imaju visoki rizik za KVB. Stoga je od vrlo velike važnosti provoditi zdrave stilove života kako bi se spriječio nastanak kardiovaskularnih bolesti. Prevencija bi trebala biti jedan od glavnih zadataka liječnika obiteljske medicine, ali i javnozdravstvenih ustanova. Preventivne aktivnosti trebale bi se ugraditi u svakodnevni život, počevši od ranog djetinjstva, adolescencije pa do odrasle dobi.

Kardiovaskularni rizik je stalni kontinuum kod osoba bez simptoma s čimbenicima rizika:

  • način ponašanja (pušenje, tjelesna neaktivnost i način prehrane);
  • kardiovaskularne bolesti i kardiovaskularne smrtnosti.

Za potrebe procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika koristi se SCORE tablica koja se upotrebljava od 2003. godine i pomoću koje izražavamo apsolutan rizik za razvitak smrtonosnog kardiovaskularnog događaja u narednih 10 godina. SCORE tablica uzima u obzir sljedeće parametre: dob, spol, pušački status, sistolički tlak (mm Hg) i koncentraciju ukupnog serumskog kolesterola (mmol/L), a od 2012. godine upotrebljava se i HDL kolesterol.

Kako  bi se spriječio nastanak kardiovaskularnih bolesti potrebno je utjecati na promjenu životnih loših navika.

 

Na što je potrebno obratiti pozornost?

  • potrebno je izbjegavati konzumaciju alkoholnih pića, posebice žestokih ( tolerira se do 2 dl vina na dan),
  • potrebno je prestati pušiti, ali i izbjegavati izloženost pasivnom pušenju koji također povećava rizik od KVB-a,
  • potrebno je održavati poželjnu tjelesnu težinu konzumacijom zdrave hrane (konzumirati raznovrsne namirnice, povećati unos voća, povrća, integralnih žitarica, ribe, mliječnih proizvoda s manjim postotkom masnoće, smanjiti unos soli) te redovnom tjelesnom aktivnošću (preporuka je 30 min dnevno neke umjerene tjelesne aktivnosti – vježa, hodanje ili sl.).

Preporuka je da se održava primjerena tjelesna težina na način da ITM indeks bude u granicama prihvatljivog, a to je do 25 kg/m² (ITM =tjelesna težina u kg/tjelesna visina u m²). Nadalje važnu ulogu u procjeni kardiovaskularnog rizika ima i WHR indeks (omjer opsega struka i bokova). Opseg struka kod muškaraca ne bi smio biti veći od 94 cm (WHR indeks veći od 0,95), a kod žena opseg stuka nebi smio biti veći od 80 cm (WHR indeks veći od 0,80). Opseg struka te omjer opsega struka i bokova (WHR indeks) pokazatelji su abdominalnog tipa pretilosti koji je važniji čimbenik kardiovaskularnog rizika od same pretilosti. Utjecaj na smanjenje tjelesne težine, posebno u pretilih osoba, preporuča se zbog utjecaja na povećanje arterijskog tlaka i „loših masnoća“ koji posljedično izazivaju kardiovaskularne bolesti.

Kronične nezarazne bolesti, u koje spadaju i kardiovaskularne bolesti, vodeći su uzročnici smrtnosti u populaciji. Njihov je nastanak moguće spriječiti na način da se različitim preventvnim aktivnostima djeluje na  uzročnike njihovog nastanka, a to su najčešće  loše životne navike. Promjenom loših životnih  navika i prihvaćanjem zdravih životnih navika, prema SZO, bolesti srca se mogu smanjiti za čak 80%.

Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ svojim djelovanjem i brojnim preventivnim aktivnostima utječe na svijest stanovnika s ciljem razvoja zdravih životnih navika, poboljšaja postojećih i na taj način uvelike utječe na sprječavanje nastanka kroničnih bolesti i unaprjeđenje zdravlja i kvalitete života.

 

Prim.Helena Glibotić Kresina, dr.med.

Voditeljica Odjela socijalne medicine NZZJZ PGŽ

Nevenka Vlah,univ.mag.sanit.publ.

Odjel socijalne medicine NZZJZ PGŽ

Nema komentara. Budi prvi!

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.

Skip to content