Ostavinski postupak

Pitate se  kako se pokreće ostavinski postupak? Da li se vodi pred općinskim sudom ili javnim bilježnikom? Tko sastavlja smrtovnicu i što se sve u nju unosi? U kojem se trenutku nasljednik može odreći nasljedstva? 

PRETHODNE RADNJE OSTAVINSKOG POSTUPKA

Kada neka osoba umre ili bude proglašena umrlom, matičar nadležan za upis činjenice smrti u maticu umrlih sastavit će smrtovnicu i dostaviti je sudu, ili je predati osobi na čiji ju je zahtjev sastavio. Smrtovnica se sastavlja na temelju podataka iz matice umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli živio te od drugih osoba koje ih mogu pružiti.

U smrtovnicu se unose sljedeći podaci:

  • prezime i ime ostavitelja, osobni identifikacijski broj i jedinstveni matični broj građana, ime jednog od njegovih roditelja, ostaviteljevo zanimanje, datum rođenja i državljanstvo, a za ostavitelja koji je bio u braku i prezime koje je imao prije sklapanja braka.
  • dan, mjesec i godina, mjesto i po mogućnosti, sat smrti
  • mjesto u kojem je ostavitelj imao prebivalište, odnosno boravište

Ako je moguće, u smrtovnicu treba navesti i:

  • prezime i ime, datum rođenja, zanimanje, prebivalište, odnosno boravište ostaviteljeva bračnog druga i bračne, izvanbračne i posvojene djece,
  • prezime i ime, datum rođenja i prebivalište, odnosno boravište ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljedstvo na temelju zakona, kao i osoba koje su pozvane na nasljedstvo na temelju oporuke,
  • mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavitelj ostavio, je li ostavitelj ostavio dugova i koliko, je li ostavio pisanu oporuku ili ugovor o doživotnom uzdržavanju ili sporazum o ustupu i raspodjeli imovine za života itd.,
  • očekuje li se rođenje ostaviteljeva djeteta i imaju li njegova djeca ili bračni drug skrbnika,
  • datum i mjesto smrti bračnog druga ili ostaviteljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla biti pozvana na nasljedstvo, a koja je umrla prije ostavitelja.

POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA-ostavinski se postupak pokreće po službenoj dužnosti kada sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu. Nakon što sud primi takvu ispravu, ispitati će da li je nadležan za ostavinski postupak, a ako utvrdi da nije, predmet će dostaviti nadležnom sudu.

U ostavinskom postupku utvrđuje se tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama. Ostavinski postupak je izvanparnični postupak. Ostavinski postupak se u prvom stupnju provodi pred općinskim sudom odnosno pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda. U ostavinskom postupku javnost je isključena.

Za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište. Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalište u Republici Hrvatskoj, za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u to vrijeme imao boravište. Ako u vrijeme smrti nije imao ni prebivalište ni boravište na području RH, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi pretežni dio njegove ostavine u RH. Ako se ni jedan dio ostavine ne nalazi u RH, mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana. Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadležnost suda u ostavinskom postupku.

Sudac, odnosno sudski savjetnik sa zapisničarom prima izjave o odricanju od nasljedstva i izvodi dokaze.

Protiv rješenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio javni bilježnik dopušten je prigovor u roku od 8 dana od dana dostave rješenja strankama. Prigovor se dostavlja javnom bilježniku koji ga je dužan bez odgode zajedno sa spisom dostaviti nadležnom općinskom sudu. O prigovoru odlučuje sudac pojedinac. Nepravovremene, nepotpune ili nedopuštene prigovore sud će odbaciti. Sud može u cijelosti ili djelomično rješenje održati na snazi ili ga ukinuti.

POSTUPAK KADA NEMA IMOVINE ILI KADA IMA SAMO POKRETNE IMOVINE-ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu, ostavinski će sud rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava. Isto će tako sud postupiti i u slučaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtjeva da se provede ostavinski postupak. Kad sud odluči ne provoditi ostavinski postupak, obavijestit će o tome tijelo nadležno za poslove skrbništva ako među nasljednicima ima osoba koje nisu sposobne da se same brinu o svojim pravima i interesima, a nemaju roditeljske ili druge zakonske zastupnike.

OSTAVINSKA RASPRAVA-za ostavinsku raspravu odredit će se ročište. U pozivu na ročište sud će zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka, o tome je li mu koja oporuka već predana, te će ih pozvati da odmah dostave sudu pisanu oporuku, odnosno ispravu o usmenoj oporuci, ako se kod njih nalazi, ili da naznače svjedoke usmene oporuke.

Sud će u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o odricanju od nasljedstva usmeno na ročištu ili javno ovjerovljenom ispravom, a ako na ročište ne dođu ili takvu izjavu ne daju, smatrat će se da žele bit nasljednici.

Ako se ne zna ima li nasljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku od 6 mjeseci od objave oglasa u „Narodnim novinama“. Oglas se stavlja na oglasnu ploču i objavljuje u „Narodnim novinama“. Također će sud tako postupiti i u slučajevima ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nasljednika nepoznato, a nasljednik nema opunomoćenika, ili zbog toga što se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju opunomoćenika, nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla obaviti.

 

NASLJEDNIČKA IZJAVA-svatko je ovlašten ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu. Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva  smatra se da želi biti nasljednikom. Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći.

Prelazak ostavine na nasljednike-u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili  zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. Nasljednik trajno ostaje nasljednikom, osim ako se valjano ne odrekne svog nasljednog prava (odricanje od nasljedstva).

Odricanje od nasljedstva-nasljednik se može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke. Za nasljednika koji se odrekao u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik. Ne može se odreći nasljedstva nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim  njegovim dijelom.  Odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično ni pod uvjetom. Odricanje od nasljedstva ne odnosi se na naknadno pronađenu imovinu.  Odricanje u korist određenog nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela. Izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati.

Zastara prava zahtijevati ostavinu-pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za 10 godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostavitelja, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. Prema nepoštenom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20 godina.

ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJA-nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove. Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika. Kada ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva.

 

 

5 Komentara + Dodajte komentar

  • Što je s dugovima ako umrli nije ostavio ostavinu, tj. ostavinski je sud rješenjem odlučio da se ne provodi ostavinska rasprava?

    • poštovani
      Molio bi vaš savjet.Mojoj supruzi je umrla mama,koja je živila kod druge kćeri.Imovine nema nikakve osim mirovine za koju je punomoć imala druga kćer.Međutim saznali smo da je unuka od druge kćerke napravila dug od oko 30 tisuća kuna,i sad nas zanima tko to mora vratiti i dali nas mogu teretiti za taj dug za koji nismo apsolutno niti znali niti učestvovali unjegovom stvaranju.veliko hvala na odgovoru

  • Dobar dan,
    Zanima me da li , za ostavinski postupak treba prikupiti popis imovine umrloga ili to dostavlja zeljišnik/sud i sl. po službenoj dužnosti. Konkretno niti ne znamo šta pokojnik ima u vlasništvu.
    Hvala i lijepi pozdrav.
    Dragica

  • Poštovani,
    Zanima me kada je umrli za života dao svoju imovinu i sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa jednim (od više djece) .
    Pokojnik nema nekretnine veće vrijednosti osim dio obiteljske grobnice u kojoj je i sahranjen,ima mirovinu koju bi supruga regulirala kao obiteljsku mirovinu trebala uživati ali ima nepodmirenih dugova,
    Da li ostali nasljednici(supruga i ostala djeca) solidarno snose odgovornost ili se izuzimaju s obzirom na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju koji je potpisan za oba roditelja?

  • Ako tata nema nikakvu imovinu.da li njegovi dugovi onda nasljeđuje sin

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.

Skip to content