Pobjedi srcem bolesti srca

Sep 29, 2020 od     Nema komentara    Objavljeno u: Aktualno, Savjeti stručnjaka (zdravlje i rekreacija)

U nastavku pročitajte tekst prof.dr.sc I.SorteBilajac Turina o kardiovaskularnim bolestima srca

KARDIOVASKULARNE BOLESTI

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila, najčešće uzrokovane aterosklerozom, odnosno promjenenama, oštećenjima i naslagama na stijenkama arterija. Svaka bolest srca i bolesti krvnih žila mozga spadaju u KVB. Najčešće KVB su koronarna srčana bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularna bolest (npr. moždani udar). Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) KVB su vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu: više od 17,5 milijuna ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. Srčani udar odgovoran je za 7,3 milijuna od ukupnog broja kardiovaskularnih smrti, a moždani udar za 6,2 milijuna smrti.

U vrijeme pandemije COVID-19 osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti suočene su s dvostrukim rizikom. Osim što imaju veći rizik od razvoja težeg oblika bolesti COVID-19, zbog straha od zaraze ne koriste redovito medicinsku skrb i tako dodatno ugrožavaju svoje zdravstveno stanje. Stoga je kontrola čimbenika rizika za razvoj KVB-a prioritet!

Mnogo je čimbenika rizika povezanih s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki od njih (kao što je obiteljska anamneza) ne mogu se promijeniti, dok se na ostale (kao što je npr. povišen krvni tlak) može utjecati liječničkom intervencijom i usvajanjem zdravog stila života.

 

PROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni na koje se može utjecati)

  • Tjelesna neaktivnost

samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći prevenirati srčani i moždani udar (izvrstan je način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine, što su također dva čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti);

  • Upotreba duhanskih proizvoda

prestankom pušenja rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepoloviti će se unutar prve godine, te se s vremenom vratiti na razinu rizika kao kod nepušača;

  • Nezdrava prehrana

preporuča se jesti veće količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, te hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća, potrebno je pripaziti na unos procesirane hrane, koja često sadrži visok udio soli, treba izbjegavati konzumaciju alkohola, ili barem piti umjereno, važno je piti dovoljno vode tijekom dana i u ljetnim i u zimskim mjesecima;

  • Prekomjerna tjelesna težina i pretilost

održavanje primjerene tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomoći će u kontroli krvnog tlaka i smanjenju rizika od srčane bolesti i moždanog udara, dobar način za praćenje primjerene težine je korištenje ITM-a (indeksa tjelesne mase kojeg se može izračunati tako da se podijeli težina u kg sa visinom u m2, to znači da bi  zdrave odrasle osobe trebale održavati svoj ITM u rasponu od 18,5 – 24,9 kg/m2);

  • Visoka razina kolesterola u krvi i Povišen krvni tlak / hipertenzija

potrebno je redovito mjeriti krvni tlak, razinu kolesterola i glukoze u krvi, visok krvni tlak vodeći je rizični čimbenik za moždani udar i značajni čimbenik rizika za oko polovicu svih srčanih bolest, visoke razine kolesterola i glukoze u krvi također dovode do povećanog rizika.

Važno je redovito uzimati propisane lijekove!

 

NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni na koje se ne može utjecati)

  • Dob
  • Spol
  • Obiteljska anamneza
  • Dijabetes

 

Ako imate neki od čimbenika rizika ne znači da ćete nužno razviti kardiovaskularnu bolest. No, što više rizičnih čimbenika imate, veće su šanse da ćete oboljeti ne poduzmete li potrebne mjere da modificirate svoje rizične čimbenike i ne radite na tome da ih spriječite da ugroze zdravlje Vašeg srca.

 

SVJETSKI DAN SRCA

Svjetski dan srca globalna je kampanja tijekom koje pojedinci, obitelji, zajednice i vlade diljem svijeta sudjeluju u aktivnostima kojima preuzimaju odgovornost za svoje i kardiovaskularno zdravlje drugih.

Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna. U svibnju 2012. godine svjetski čelnici obvezali su se na smanjenje globalnog mortaliteta od nezaraznih kroničnih bolesti  za 25% do 2025. godine. KVB SU odgovorne su za gotovo polovicu smrti od kroničnih nezaraznih bolesti, što ih čini prvim uzrokom smrti u svijetu. Upravo zato je Svjetski dan srca izvrsna platforma pomoću koje se zajednica može udružiti u borbi protiv KVB i time smanjiti globalni teret bolesti.

Obilježavanje Svjetskog dana srca inicirala je Svjetska kardiološka federacija, a cilj tog dana je informirati ljude diljem svijeta da su KVB, uključujući srčane bolesti i moždani udar, vodeći uzrok smrti u svijetu, odgovorne za 17,5 milijuna smrti godišnje, te istaknuti što svaki pojedinac može poduzeti kako bi prevenirao i kontrolirao KVB. Obilježavanjem ovog dana želi se educirati javnost kako se kontroliranjem čimbenika rizika, kao što su upotreba duhanskih proizvoda, nepravilna prehrana i nedovoljno tjelesne aktivnosti, može izbjeći najmanje 80% prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara. Kroz ovu kampanju Svjetska kardiološka federacija ujedinjuje ljude iz svih zemalja, i različitog podrijetla, u borbi protiv tereta KVB, te inspirira i usmjerava međunarodnu akciju za  poticanje načina života koji čuva zdravlje našeg srca.

Nema komentara. Budi prvi!

Ostavite Vaš komentar!

Napomena: polja označena zvjezdicom (*) su obvezna.

Skip to content